ABAZOVIĆ, DINO, direktor Centra za ljudska prava Sarajevskog univerziteta i predavač sociologije religija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Autor je brojnih studija i članaka, te sudionik znanstvenih simpozija u zemlji i inostranstvu.

BAZDULJ, MUHAREM, rođen je 1977. godine u Andrićevom Travniku. Živi i radi u Sarajevu za magazin Dani. Romanopisac, novelist, publicist i kolumnist, autor nekolicine knjiga i zbirki priča (Travničko trojstvo, One like a song, Koncert). Za Drugu knjigu dobio je nagradu Soros Fondacije za najbolju zbirku prica u BiH. Pored toga, dobitnik je priznanja za pojedinačne novele (nagrada Zija Dizdarević, nagrada Radija Federacije BiH, BEJAHAD -nagrada). Njegov posljednji roman nosi naziv Đaur i Zulejha.

BLAGOJEVIĆ, MARINA, direktorica Centra za istraživanje roda i etniciteta na Univerzitetu u Budimpešti, članica ekspertne grupe ENWISE (žene u nauci zemalja u razvoju i Balkana), spisateljica, sociologinja i urednica dvotomne knjige Mapiranje mizoginije u Srbiji: diskursi i prakse, autorica knjige Roditeljstvo i fertilitet, te priređivačica zbornika Ka vidljivoj ženskoj istoriji, ženski pokret u Beogradu '90. Interesovanja joj se kreću od rodnih istraživanja do sociologije međuetničkih odnosa.

BORIĆ, ARAS, pjesnik i publicista, autor niza ogleda i književnih kritika, te četiri knjige poezije. Apsolvent komparativne književnosti i bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

ÇAKMAK, GÜLRU turska feministica, rodne studije završila je u Budimpešti, na Srednjoeurpskom univerzitetu. Trenutno sprema doktorat na Univerzitetu Johns Hopkins, Humanities Center and Department of Art History u Baltimoru, u Sjedinjenim Američkim Državama.

ČAČINOVIČ, NADEŽDA, rođena u Budimpešti a školovanje i studije vezano uz Zürich, Bern, Beograd, Mursku Subotu, Ljubljanu, Bonn i Frankfurt već samo po sebi jamči humanistički i kozmopolitski senzibilitet. Riječ je zapravo o jednoj od naprominentnijih teoretičarki i spisateljica koja značajem i utjecajem uveliko nadilazi prostor matične Hrvatske.Iz niza objavljenih publicističkih radova izdvajamo djela U ženskom ključu-ogledi u teoriji kulture, Doba slika u teoriji mediologije te Parvullu aestheticu. Angažirana je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

DASKALOVA, KRASSIMIRA, doktorica historije, predaje modernu kulturalnu historiju na Fakultetu za filozofiju i društvene nauke 'Sv. Kliment Ohridski' na Univerzitetu u Sofiji, Bugarska. Predsjednica je Međunarodne federacije za istraživanje ženske historije.

DELIĆ, DINKO, je rođen 1957. godine u Slavonskom Brodu. Gimnaziju je završio u Gradačcu, a Filološki fakultet u Beogradu 1980. godine. Do 1993. radio je u Gradačcu kao profesor književnosti, pisao, bavio se muzikom i pozorištem. Od 1993. živi u Tuzli i radi u izdavaštvu, sarađuje sa medijima i nevladinim organizacijama. Urednik je časopisa "Diwan". Tekstovi su mu prevođeni na engleski, poljski, njemački, malajski i makedonski jezik. Uvršten je u antologiju poezije malajskog Instituta za jezik i književnost (2004). Objavio je zbirke kratkih formi Opljačkani sarkofag (1998) i Bosanska knjiga mrtvih (2001). U pripremi su mu knjiga i CD Daroga za Katmandu i zbirka izabranih stihova Svirač uličar i druge pjesme.

DEMIRAGIĆ, AJLA, (Mostar, 1976.), diplomirala komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je upisala i poslijediplomski studij iz književnosti. Trenutno piše magistarsku radnju naslovljenu Tijelo kao složeni kulturalni/književni fenomen: Suvremena proza u svjetlu korporalne i feminističke naratologije. Asistentica je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

HARBAŠ, BERNARD, završio studije filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studije, prikaze i prevode objavljivao u BiH (Dijalog, Odjek, Revija slobodne misli.) i Hrvatskoj (Quorum, Filozofska istraživanja, Scopus.) Radi kao asistent na Univerzitetu u Zenici.

KIRINIĆ, VIŠESLAV, publicista, priređivač i prevoditelj iz Zagreba. Iz opusa navodimo pored njegove zbirke priča Ogrlica izuzetan doprinos na pojavljivanju djela John Zerzan: Anarhoprivitimizam protiv civilizacije, Noam Chomsky: Stari i novi poretci, te Antologija anarhizma.

LOVRENOVIĆ, DUBRAVKO, medijevalist, publicist, kolumnist i analitičar sociokulturnih epi-fenomena, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, istraživač srednjovjekovne Bosne u evropskom kontekstu. Objavio mnoge eseje, studije i stručne radove u raznim serioznim publikacijama. Njegova nova knjiga "Na klizištu povijesti, Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska 1387-1463", nedavno je izašla iz štampe.

MARIĆ, DAMIR, je rođen 1965. godine u Zenici. Diplomirao, magistrirao i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio je knjige Kinici i metafizika (Hijatus, Zenica, 2000) i Sokrates i kinici (Hijatus, Zenica, 2002). Također je supriređivač zbornika Eseji o Heideggeru (OKO, Sarajevo, 2004). Dva puta je bio gost Univerziteta u Oxfordu (1999. i 2002. godine). Zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u zvanju docenta na predmetima Historija filozofije I i II (period od Thalesa do Kanta).

MATVEJEVIĆ, PREDRAG, rođen u Mostaru 1932, studij romanistike otpočeo u Sarajevu a dovršio u Zagrebu, 1967 doktorirao komparativnu književnost i estetiku na Sorboni, autor kojeg je skoro deplasirano predstavljati, vrstan prozaik i stilist nedvosmisleno progresivno humanistički angažiran, od 1994 redovni je profesor slavistike rimskog sveučilišta La Sapienza, predavao francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu a veoma čest gostujući profesor je na univerzitetima u New Yorku, Louvainu, Parisu, Perpignanu.Iz mnoštva djela (studija, eseja, osvrta, recenzija, pisama, polemika) navedimo čuvene Razgovore s Krležom, ponavljanu ediciju Jugoslovenstvo danas, nagrađivani i recepcijski plijeneći Mediteranski brevijar, potom Istočni epistolar, te zajednički nastalu knjigu s Vidosavom Stevanovićem Gospodari rata i mira.

MUJKIĆ, ASIM, drži Katedru za historiju filozofije i savremenu filozofiju. Do sada objavio više stručno-znanstvenih radova, eseja, studija, te dvije knjige Neopragmatizam Richarda Rortya, Kratka povijest pragmatizma, uredio zbornik o Johnu Rawlsu, ko-priređivač eseja o Heideggeru.

PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost, jedan od urednika Evropskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigne-ov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Svijet bez slike/ikonoklazam suvremene umjetnosti, te zbirki poezije Aura i Opako ljeto, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka. U pripremi su dva izdanja: Traume razlika i Projekt slobode/J.P. Sartre i granice egzistencijalizma.

POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja, od 1994 do 2003 uređivala časopis Krijesnica. Zanimaju je postfeministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Tuzli.

SARAJLIĆ, NERMIN, freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjige Iluzije pod točkovima regresije, za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima i Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi-fenomenologiju.

SAVIĆ, OBRAD, publicista, pripadnik Beogradskog kruga, urednik izvrsne biblioteke Collectanea u kojoj su između ostalih, izašle Karl Kraus: Figure jezičke sumnje, Zatočenici zla: Zaveštanje Hane Arendt (kourednica Daša Duhaček), Filozofsko čitanje Freuda, (s Dušanom Bjelićem) Balkan kao metafora: između globalizacije i fragmentacije, (s Anom Miljanić) Community of Memory. What is Transitional, te Utvaru nacije i Evropski diskurs rata.

SELIMBEGOVIĆ, VILDANA, diplomirana žurmalistkinja, urednica je magazina BH Dani.

SENJAK, MARIJANA, direktorica nevladine organizacije Medica Zenica, psihologinja i terapeutkinja. Postdiplomske studije pohađala na Zagrebačkom univerzitetu, te magistrirala na međunarodnim studijama traume Univerziteta u New Yorku. Bila je stručna suradnica Međunarodnog tribunala za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Jedna je od nominiranih za Nobelovu nagradu u sklopu kampanje '1000 women for Nobel Peace Price'.

SPAHIĆ, BESIM, doktor komunikologije, predaje na Fakultetu političkih nauka i Likovnoj akademiji u Sarajevu. Bio je i predavač na Višoj umjetničkoj školi u LJubljani, te gostujući profesor na univerzitetima u Italiji i Francuskoj. Autor je brojnih stručnih članaka u domaćim i međunarodnim publikacijama, te nekoliko knjiga: Aspekti reklame u jugoslovenskom društvu (1986); Uvod u kreiranje tržišnog kon+municiranja (1990); Izazovipolitičkogmarketinga:položitipopravniispitiliubitiBosniiHercegovinu (2000); Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda (2001) idruge.

ŠAČIĆ, NERMINA, magistrica je politoloških nauka i viša asistentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, odsijek žurnalistika. Autorica je dvije knjige: Politička re/de/socijalizacija i mediji i Novinarstvo u funkciji ljudskog napretka, te brojnih stručnih radova i eseja.

ŠARČEVIĆ ABDULAH, filozof, predavač ontologije, epistemologije, estetike, filozofije znanosti i povijesti filozofije, profesor na Filozofskom fakulktetu u Sarajevu i Prima Community College u Tucsonu (Arizona, USA), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, autor brojnih djela, među kojima se izdvajaju Iskon i smisao, Sfinga Zapada, Iskustvo i vrijeme, De homine: mišljenje i moderni mit o čovjeku, Etika ljudskih prava i Istina i sloboda.

ŠUVAKOVIĆ MIŠKO, profesor na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Arhitektonskom fakultetu, istaknuti publicista,estetičar i teoretičar na interkulturalnim područjima, objavio mnoštvo stručnih radova, studija, monografija, ogleda i prikaza iz oblasti kulture i umjetnosti u veoma široko pojmljenom spektru, autor 17 knjiga Prologomene za analitičku estetiku, Estetike apstraktne umetnosti, Anatomije anđela: rasprava o umetnosti i teoriji, Paragrama tela/figure, Asimetrični drugi, Martek: fatalne figure umjetnika između ostalih, pored već izvrsnih i nezaobilaznih, cijenjenih i traženih Pojmovnika moderne i postmoderne posle 1950 i Pojmovnika savremene umetnosti.

TERZIĆ, AJLA (Travnik, 1979.) diplomirala je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje trenutno pohađa postdiplomski studij iz književnosti. Objavila je zbirku pjesama Kako teško p&šem (2004). Piše kratke priče, dramske tekstove i eseje, prevodi sa engleskog jezika. Tekstove je objavljivala u nizu publikacija na području nekadašnje Jugoslavije (Ars - Crna Gora, Tvrđa - Hrvatska, Odjek - BiH, Alexandria Press - Srbija, etc.) Za priče i drame je višestruko nagrađivana (BH Radio 1, Federalni radio, manifestacija BEJAHAD), a pojedine pjesme su joj prevedene na engleski i poljski jezik. Bila je učesnica nekoliko književnih manifestacija u BiH i u regiji.

ZILDŽIĆ-ČABRAJA FERHANA, završila studij na Odsjeku romanistike i anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi i radi u Francuskoj kao samostalna prevoditeljica i piše poeziju.