Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku
Bosansko narodno pozorište Zenica
Trg BiH br. 3, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina
Tel. +387 32 406 490
Fax: +387 32 406 490
E-mail: zesveske@yahoo.co.uk
  Aktuelni broj  |   Naslovnica  |   Impressum  |   Sadržaj  |   O autorima   |   Najava  |   Donacije  |   Arhiva  
05/07
juni 2007
 
V Panoptikum
 
 Kontinentalni rasjed - interview sa J. Baudrillardom
Deborah Solomon
 

Kao jedan od najslavnijih francuskih filozofa, možete li nam dati neki uvid u trenutno građansko nezadovoljstvo koje cijelu jednu generaciju mladih ljudi okreće protiv ostatka zemlje? 
Bit će sve gore i gore. Dugo vremena trajala je relativna prijateljska koegzistencija ili kohabitacija, no Francuzi nisu uradili mnogo na integraciji muslimana i sad imamo jaz. Naše organsko osjećanje identiteta kao zemlje se razdijelilo. 
Možda se tako nešto i nije moglo izbjeći. Ovdje su se mnogi od nas iznenadili prošle godine kad je francuska vlada zabranila hidžabe, marame i ostala religijska znamenja u javnim školama
Da, Amerika ima dužu povijest imigracije. Ameriku sačinjavaju etničke zajednice, pa čak i ako se one međusobno natječu, Amerika je ipak Amerika. Čak i kad više ne bi bilo Amerikanaca u Sjedinjenim Državama, još uvijek bi bilo Amerike. Francuska je samo država, Amerika je koncept. 
Hoćete reći da Amerika predstavlja ideal demokracije?
Ne, nego simulaciju moći.
U svojoj 76 godini, još uvijek insistirate na svojoj čuvenoj teoriji o "simulaciji" i "simulakrumu", po kojoj su medijske slike postale uvjerljivije i stvarnije od same stvarnosti. 
Sve su naše vrijednosti simulirane. Šta je sloboda? Imamo izbor kupiti ovo ili ono auto? To je simulacija slobode. 
Znači, ne mislite da su SAD napale Irak kako bi širile slobodu? 
Ono što mi želimo jeste dovesti ostatak svijeta na istu razinu maskerade i parodije u kojoj smo sami, staviti i ostatak svijeta u simulaciju, tako da cijeli svijet postane dio te lukavštine, smo mi onda svemoćni. To je igra. 
Kad kažete "mi", o kome zapravo govorite? U svojoj novoj knjizi, "Zavjera umjetnosti", prilično ste oštri prema ovoj zemlji. 
Francuska je nusprodukt američke culture. Svi smo u ovome; globalizirani smo. Kad Jacques Chirac kaže Bushu "Ne!" na irački rat, to je obmana čija je namjera insistirati na Francuskoj kao izuzetku, međutim francuski izuzetak ne postoji. 
Ne bih rekla. Francuska nije poslala svoje vojnike u Irak, a to ima stvarno značenje za bezbroj pojedinačnih vojnika, njihove obitelji, a i za državu. 
Ah, da. Mi smo "protiv" rata zato što to nije naš rat. Ali isto je bilo u Alžiru. Amerika nije poslala svoje vojnike kad smo mi ratovali u Alžiru. Francuska i Amerika na istoj su strani. Strana je samo jedna. 
Nije li upravo to oblik simplicističkog rezoniranja zbog kojeg su francuski intelektualci tako zamorni?
Nema više francuskih intelektualaca. Ono što vi zovete francuskim intelektualcima, uništili su mediji. Oni govore na televiziji, pričaju novinama, a više ne razgovaraju međusobno. 
Mislite li da u Americi ima intelektualca? 
Za nas, to su bili Susan Sontag i Noam Chomsky. Ali tu je posrijedi francuski šovinizam. Mi priznajemo samo sebe. Ne obraćamo pažnju na ono što dolazi izvana, Prihvatamo samo ono što smo sami izmislili.  
Jeste li bili prijatelj sa Susan Sontag?
Viđali smo se povremeno, ali posljednji put je bilo užasno. Došla je na jednu konferenciju u Toronto i napala me kako ja negiram postojanje stvarnosti. 
Čitate li djela američkih pisaca?
Čitao sam mnoge, mnoge američke romanopisce. Updike, Philip Roth, Truman Capote. Više mi se sviđa američka od francuske fikcije..
Možda zato što je francuska literature postala plijenom francuske teorije? 
Nažalost, francuska je literatura samu sebe iscrpila. Nije joj trebala francuska teorija da bi izumrla. Umrla je sama od sebe.  
Ovdje ima pritužbi da su humanistički studiji na našim univerzitetima pretrpjeli štetu s uvođenjem dekonstrukcije i ostalih francuskih teorija.
To je bio francuski poklon. Dali su Amerikancima jezik koji ovima nije trebao. To vam je isto kao s Kipom slobode. Francuska teorija nikome ne treba.

Sa engleskog prevela Venita Popović 

 
* Namjesto klišeizirana nekrologa kontroverznom francuskom misliocu, nedavno preminulom, odlučili smo se za drugačiji evokativni pristup, nesumnjivo zavrijeđen, kroz formu interviewa datog Deborah Solomon za New York Times, 20. novembra, 2005.

 

Sadržaj >>