ERIĆ, OLIVERA, (Beograd, 1974.), diplomirala je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2002. godine. Interdisciplinarne magistarske studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, grupa za Teoriju umetnosti i medija, završila je 2007. godine. Tokom školske 2005/2006. godine, kao stipendistkinja Ministarstva Republike Slovenije za visoko obrazovanje, nauku i tehnologiju, bila je na 6-mesečnom stručnom usavršavanju na Filozofskom institutu Naučnog i istraživačkog centra Slovenačke akademije nauka i umetnosti (FI ZRC SAZU) kod prof. dr Marine Gržinić. Doktorirala u Beogradu, gdje radi kao saradnica Galerije Fakulteta likovnih umetnosti.

FILIPOVIĆ, LJILJANA, autorica je studija Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga (Zagreb, Filozofska istraživanja, 1990.), Nesvjesno u filozofiji (Zagreb, Antibarbarus 1997.), Javne samoće (Zagreb, Antibarbarus/Tvrđa 2006.), romana Nevidljivi pas (Novi Sad, Dnevnik 1985.), Sokol u šusteraju (Zagreb, Ženska infoteka 2001.), Nestali ljudi (Profil, 2007.), Prazne tvorice (Antibarbarus, 2008.) kao i desetak radio drama. Koautorica je u djelima: The Couch and the Silver Screen, (Hove & New York, Brunner-Routledge 2003.), Psychotherapie und Psychoanalyse in Osteuropa (Uchtspringe, Sigmund-Freud-Zentrum 2003.), Ambivalenz des Fin de siecle: Wien- Zagreb, (Wien, Böhlau 1998.), Kollektive Kreativität/Collective Creativity, (Kassel 2005.), Maske und Kothurn (Wien, Böhlau 2006.) i dr.

GOLIJANIN, SLAĐANA, rođena 1987., poslije završene gimnazije, 2009. godine diplomirala komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, potom 2011. godine odbranila magistarski rad. Piše i objavljuje reportaže, eseje, te kritike vizuelnih umjetnosti, pozorišne, filmske i književne kritike u raznim medijima, kao što su portali i časopisi za kulturu, umjetnost, književnu kritiku i teoriju književnosti.

HASANBAŠIĆ, ADI, psihologiju završio na katedri Filozofskog fakulteta u Sarajevu, educirao se iz Gestalt psihoterapije, surađivao u brojnim istraživačkim projektima, te sudjelovao na posljednjem zagrebačkom međunarodnom festivalu mentalnog zdravlja. Objavio je rad Glas ludila u eteru u zborniku Ekstravagantna tijela, Ekstravagantni umovi. Osnivač i predsjednik Udruženja “Metanoia”- udruženja za destigmatizaciju i društvenu afirmaciju osoba s psihosocijalnim poteškoćama, laureat nagrade Fondacije “Farah Tahirbegović” za 2012. godinu za društvenu angažiranost.

HORVAT, SREĆKO (1983), teoretičar i semiolog iz Zagreba. Objavljivao u časopisima za kulturu, znanost i umjetnost Zarez, Vijenac, Tvrđa, Oris, Gordogan, Europski Glasnik, etc. Biblioteka XX vek koju uređuje Ivan Čoloviču 2007. publicirala mu je knjigu Protiv političke korektnosti, a Jesenski i Turk također u protekloj godini u ediciji Znanost u d`epu objavila Znakovi postmodernog grada - prilog semiologiji urbanizma. Uredio niz ekstenzivnih priloga (u povodu 25 obljetnice smrti Rolanda Barthesa, o recepciji Ži`ekove teorije, Gayatri Spivak, itd.), prevodi s njemačkog i engleskog. Sudjelovao i izlagao na Zagrebačkom salonu arhitekture (2. nagrada za projekt Shouldn’t architecture care?), Zagrebačkom salonu fotografije, Subversive film festivalu itd. Surađuje na nizu kazališnih i urbanističkih projekata multimedijalne umjetničke organizacije Bacači Sjenki.

JAŠAREVIĆ, MERIMA, rođena je u Gradačcu, 1983. godine; od 2011. godine stiče zvanje magistrice socioloških nauka. Dodiplomski i postdiplomski studij završila je u Sarajevu na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Trenutno živi i radi u Mostaru kao viša asistentica Nastavničkog fakulteta / Odsjek sociologija (predmeti iz oblasti sociologije kulture i umjetnosti, sociologije roda). Primarni interesi su joj fenomeni iz oblasti vizualne kulture i umjetnosti: medijska ne/kultura, slikarstvo, performansi, video radovi instalacije isl. Do sada objavila nekoliko naučnih članaka i kratkih priča u Educi, časopisu za obrazovanje, nauku i kulturu i Medijskim dijalozima, Albumu, časopisu za književnost i kulturu; i dr. 2007. 2009. učestvovala na kolektivnim izložbama s umjetničkim radovima „Kroz“ (kolaž) u Mostaru i „Smrt jednog filozofa“ (instalacija/print) u Sarajevu. Doktorantica je na Univerzitetu u Sarajevu, živi i radi u Mostaru.

KOPIĆ, MARIO, (Dubrovnik,1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

KOSTANIĆ, MARKO, teoretičar, aktivist, plesni dramaturg i publicist marksističke orijentacije. Angažiran je u Centru za dramsku umjetnost i Centru za radničke studije. Član je uredništva časopisa za izvedbene umjetnosti Frakcija. Piše tekstove o materijalnim uvjetima kulturne proizvodnje, eurointegracijskim procesima i restauraciji kapitalizma, ideologiji lijevoliberalnog “creative lumpen middle classa”, socijalističkoj političkoj epistemologiji i situaciji na ljevici.

KUKAVICA, JASMIN, rođen 1965. u Zenici. Likovnu akademiju u Sarajevu studirao u klasi profesora Nusreta Pašića i Radoslava Tadića, a završio na Visokoj školi za umjetnost i dizajn Burg Giebischenstein u Halleu, u klasi profesora Otta Möwalda. Postdiplomski studij završio na ALU Sarajevo u klasi profesora Radoslava Tadića. Izlagao u zemlji i inostranstvu, imao nekoliko samostalnih izložbi. Od 1998. član ULBiH-a.

OMERAGIĆ, MERIMA, rođena 1988. godine u Sarajevu gdje je završila osnovnu i srednju školu. Trenutno je studentkinja na Filozofskom faklutetu u Sarajevu na Odsjeku za književnosti naroda BiH.

OSTOJIĆ, MILENA, rođena u Zenici, prevodi s francuskog i engleskog, piše ćirilicom i latinicom i ratuje s predikatima. Živi i pleše u Zagrebu...

PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istać i Tvrđine edicije, kao prvu Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića, Pervertitov vodičkroz film Slavoja Ži`eka, Nezacjeljiva rana svijeta Maria Kopića, Michel Houellebecq - mirakul, mučenik, manipulator? Marinka Koščeca, Javne samoće Ljiljane Filipović), jedan od urednika Europskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigneov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti, Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i anga`man (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema vizualnoj semiotici tijela (Altagama, 2007.), Zaokret (Litteris, 2009), Posthumano stanje - kraj čovjeka i mogućnost druge povijesti (Litteris, 2011), te zbirki poezije Aura, Opako ljeto i Uronjeni, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

PAJIĆ, MILENKO, rođen je u Beogradu 1950. godine. Pripovedač, romansijer, esejista, dramski pisac. Piše konceptualističku prozu s primesama fantastike i citatne igre. Knjige: Jednostavni događaji (1982), Nove biografije (1987), Put u Vavilon (1992), Priče od prozirnog vazduha (1994), Umetnik u spavanju (1994), Pričina i druga knjiga pričine (1995), Ja ili neko drugi (1996), Velika dama želi maglovito jutro (1996), Ženidba i agonija (1997), Stanica priča Požega (2002), O vrstama ćutanja (2003), Merilin, mahniti anđeo seksa, filmski roman (2004), Mali Marko, priče o detinjstvu Marka Kraljevića (2007), Imam priču za tebe (2009), Glečer u mreži (2010), Radivoje govori (2012). Dobitnik je sledećih nagrada: Milutin Uskoković, Laza Kostić, Politikine, Nolitove. Za zbirku pripovedaka Imam priču za tebe 2010. godine dodeljena mu je „Andrićeva nagrada“. Član je nekoliko cehovskih udruženja: Udruženja književnika Srbije, Udruženja likovnih umetnika Srbije (sekcija proširenih medija), Udruženja književnika Vojvodine, Srpskog književnog društva, Udruženja dramskih pisaca Srbije. Živi u Požegi, a radi u Čačku kao urednik dramskog programa u Domu kulture i glavni urednik Revije za umetnost „Art 032“.

PAVLOVIĆ, SRĐA, profesor na katedri za istoriju i klasične studije Univerziteta Alberta u Edmontonu, Kanada. Predaje kulturnu i političku istoriju južnih Slavena. Osnivač i urednik multikulturalnog časopisa Space of Identity koji publicira Univerzitet York u Torontu. Od dijela izdvajamo Iza ogledala (CID, Podgorica, 2001.), te Prostori identiteta: Eseji o istoriji, sjećanju i interpretacijama prošlosti (Bosanska riječ, Tuzla, 2006.).

POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Tuzli.

POROBIĆ, ELMA, (1980), doktorantica Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pri Odsjeku za komparativnu književnost. Master studij pohađala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, Odsjek za engleski jezik i književnost. Svoj naučno-istraživački rad posvećuje književno-umjetničkim djelima suvremenog doba, pri čemu naročit interes polaže propitivanju onih u kojima dolazi do razvlaštenja dominantnog diskursa i iskliznuća iz naslijeđenih interpretativnih obrazaca. Kroz akademsku naobrazbu dobija posebna priznanja za stilski izražaj. Bila je učesnicom znanstvenih konferencija i simpozija, a sudjelovala je i u nastavi na predmetu Postmodernizam na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Priča pod naslovom „Moja prva priča“ uvrštena je među najbolje priče na Natječaju Kratka priča je ženskog roda, i objavljena pri Centru za ženske studije u Zagrebu.

POTROVIĆ, LAURA, rođena u Rijeci 1987. godine. Studentica prve godine M.A. studija Dramaturgije izvedbe na Akademiji dramske umjetnosti, te druge godine M.A. studija Teorije i kulture mode na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica Kazališta Aruša, te suosnivačica, kao i suvoditeljica Muzeja pokreta, Multi-muzeja Tijela, Daha, Pogleda, te Trans-muzeja Autopoiesisa, Transformacije, Liminalnosti, Emergencije, Prezencije. Suosnivačica Centra za istraživanje Totalnog teatra Tijela, Teksta, Slike. Autorica Manifesta Kazališta Aruša - Apstraktnom geometrijom tijela do otjelovljenja konkretne geometrije nepredstavljivog - objavljenog u časopisu Tvrđa, br. 1-2/2011.

PROKOPIEV, ALEKSANDAR, doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije Spektar. Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Ćulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni eseji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji; Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov “odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica”, za koje kaže “biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za CV prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju” i dodaje “ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca”, te s punim pravom se pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio “‘sudbinski’ one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti ‘u senci’”. Aleksandar Prokopiev živi i stvara u Skopju.

SALECL RENATA, angažirana je na Kriminološkom institutu Pravnog fakulteta u Ljubljani, kao i gostujuća profesorica na pravnim fakultetima u New Yorku, Washingtonu i Berlinu. Njen interdisciplinarni pristup povezuje pravo, kriminologiju i psihoanalizu. Od najnovijih objavljenih djela izdvajamo: Sobre a felicidade: ansiedade e consumo na era do hipercapitalismo (Alamedo, 2005); On Anxiety (Routledge, London, 2004); Protiv ravnodušnosti (Arkzin, Zagreb, 2002), The Tyranny of Choice (Big Ideas, Kindle Edition, 2011), uredila Sexuation (Duke University Press, 2000), Gaze and Voice as Love Objects, uredila zajedno sa Slavojem Žižekom 1996. i mnoge druge. Njeni radovi objavljeni su u brojnim publikacijama u regionu i šire.

SARAJLIĆ, NERMIN freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi-fenomenologiju.

SELETKOVIĆ, IVANA, rođena u Slavonskom Brodu, završila magisterij komparativne književnosti, upisala doktorski studij sociologije. Objavljivala radove u više časopisa za kulturu kao što su Zarez, Sarajevske sveske, Odjek etc. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad “Glazbeni labirint”.

ŠARČEVIĆ, ABDULAH, jedno od najznačajnijih filozofskih imena na prostoru bivše Jugoslavije, predavač ontologije, epistemologije, estetike, filozofije znanosti i povijesti filozofije, profesor emeritus na Filozofskom fakulktetu u Sarajevu i Prima Community College u Tucsonu (Arizona, USA), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, osnivač Centra za filozofska istraživanja, utemeljitelj i urednik čuvene filozofske biblioteke Logos, autor brojnih djela, pri čemu valja neizostavno naglasiti osmotomni opus Odabranih spisa, koja čine, kako veli filozof i profesor Sulejman Bosto, svojevrsnu “ustrajnu apologiju humanističke kulture, filozofiju nade u ljudskost uprkos epohalnoj krizi čovječanstva“, zahvatajući ključne “probleme povijesti filozofije, spor i/ili dijalog moderne i postmoderne, ontologije, fenomenologije, filozofske antropologije, hermeneutike, filozofije jezika, etike, estetike, sociologije kulture...“ Izdvajamo: Iskon i smisao, Sfinga Zapada (1972., ponovljeno izdanje 2000.), Iskustvo i vrijeme, De homine: mišljenje i moderni mit o čovjeku (1986.), Etika ljudskih prava, Istina i sloboda, Politička filozofija i multikulturalni svijet. Istina o istini. Svijet moderne i postmoderne. U sjeni nihilizma (2003.)

ŠKULJEVIĆ, NATAŠA, (1983), profesorica razredne nastave, njen interes pokriva oblasti književnosti, likovnosti i filozofije, i s tim u vezi je i njen nastavak obrazovanja na doktorskom studiju u Zagrebu. Oobjavila je nekolicinu radova iz tih područja. Uredila je zbornik Dramatičnost a/teističke pozicije, te koautorica knjige objavljene pod nazivom Rebellio carnis, Pohvala Afroditinim sveštenicama.

VALENTIĆ, TONČI, (1976), teoretičar, književni kritičar i prevoditelj, autor knjige Mnogostruke moderne. Diplomirao književnost i filozofiju u Zagrebu, magistrirao sociologiju i antropologiju u Budimpešti, doktorand sociologije na Ljubljanskom sveučilištu. Od 1995. godine kontinuirano objavljuje u domaćim i inozemnim publikacijama tekstove iz područja filma, književnosti, filozofije, politike, medijske teorije i sociologije. Preveo deset knjiga iz područja filozofije i sociologije i velik broj stručnih radova.